www.miljevcimojidragi.de

  • Dobro došli!



    Mirko Malenica Mirče




    Milan Malenica


    Mom unuku Milanu

    Radujem se
    naš dragi Milane
    sve mi lipo
    o tebi divane.

    Da si šesan
    a takav i jesi
    lipi osmijeh
    u svemu te resi.

    Sladak jesi
    i sladak ćeš biti
    nek šeširić
    od sunca te štiti.

  • Kategorije

Sritan Božić!

12/24/2011 (Blog)

BADNJAK
Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.Ovo je dan prije Božića, dan kada se slavi rođenje Isusa Krista. “Badnjak” je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak obdržava post iako ga Katolička Crkva ne smatra obveznim.Po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. prosinca, te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu.Po julijanskom kalendaru Badnjak pada 6. siječnja, te ga toga dana slave u nekim pravoslavnim crkvama.

BOŽIĆ
Božićno drvce

Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća, uglavnom utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kod imućnijih ljudi, a često je postojalo “nadmetanje” tko će napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu te potječu iz 17. stoljeća. Jaslice su često nosili pjevajući koledari.Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Badnjak na kojoj bi se dočekao Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama.Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, hladetinu, peciva i brojna druga jela.Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo sreću, a često su se unaprijed domovi dogovarali o “slučajnom” posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.
Došašće

Došašće ili advent je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak crkvene godine (osim kod istočnih vjernika, kojima počinje 1. rujna).U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, predvladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. Od 8. stoljeća, razdoblje došašća, počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput korizme. Kasnije je taj običaj, znatno ublažen, makar se i danas, razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi. U došašću, izrađuje se i stavlja na stol, adventski vijenac sa četiri svijeće. Simboliziraju četiri nedjelje u došašću.

U to vrime godišća
Mir se svitu navišća
Porođenje Ditića
Od Divice Marije.

Od prečiste Divice
I nebeske kraljice
Anđelske cesarice
Svete Dive Marije.

Diva sina porodi
Đavlu silu svu slomi
A kršćane oslobodi
Sveta Diva Marija.

U jasle ga stavljaše
Majka mu se klanjaše
I slatko ga ljubljaše
Sveta Diva Marija.

Mirko Mirče Malenica

 
© 2013 Mirko Malenica
Sva prava pridržana.