www.miljevcimojidragi.de


  • Mirko Mirče Malenica

    Poštovani posjetitelji moje internet stranice www.miljevcimojidragi.de!

    Na mojoj internet stranici www.mirkomalenica-miljevci.de dao sam nekoliko podataka i o meni osobno tako da ne vidim potrebu o istom se i ovdje izjašnjavati.Želim vam svako dobro i srdačno vas pozdravljam!

  • Posjetitelji

    danas: 36
    ukupno: 12512

    Trenutno aktivnih gostiju: 0

Došašće

11/27/2016 (blog)

dosasce-2

PADAJ S NEBA

Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine!
Vapijahu starog svijeta duše čiste pravedne.
Otvori se, zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila
u taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas
kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas.
Svani, dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati
Bogu čast na visini, svijetu mir na nizini.

Svjetlo Božje, daru lijepi siđi s Božjeg krila dol’,
Um prosvijetli, volju krijepi, liječi duše tešku bol.
Jači u nas vjeru svetu, koju Isus donije svijetu,
Svaki da to djeluje, što u srcu vjeruje.

Sve na svijetu, Bože blagi, dare ti prikazuje,
Primi i taj dar predragi koji puk tvoj žrtvuje:
Pod prilikom kruha, vina krv i tijelo tvoga Sina,
Neizmjerne cijene dar, stavlja tebi na oltar.

Složi glas svoj, dušo moja, sa nebeskim četama,
Pjevajte mu, usta moja, koji je nad zvijezdama!
Sve što bješe i sve što je, sve je puno slave tvoje,
Sve te diči i slavi, Oče vječne Ljubavi!

Ivan Pernar

11/20/2016 (blog)

h20160901001157ivanpernarzz

Kad se đava u nekog usadi
i u istom boravak mu godi
on i dalje sve po želji radi
ali drugog krivim putem vodi.

I dok Pernar sa đavlom se druži
čini mu se da sve ide sritno
pa bez srama sa stražnjicom kruži
erotično samo mu je bitno.

A grudima livo,desno trese
tilom vrti devedeset gradi
misli sritan,drugi mu se kese
njegovi su to osobni jadi.

Još ne trune korijen titoista
taj balavac Pernar po imenu
ime drugo,politika ista
do sada se prešao u svemu.

On je plitak da ne može plići
dok balavac po Srbiji kruži
nikud leti i nikud će stići
letit neće na period duži.

Draga mu je Republika srpska
pitamo se što on tamo traži
Hrvatska mu uistnu mrska
oh dokad će Ivanove laži.

Svi sveti i dušni dan

11/01/2016 (blog)

svi_sveti3-011111

Blagdan Svih svetih vrlo često povezujemo s Danom mrtvih. Ipak, riječ o dva različita blagdana. Na blagdan Svih svetih slavimo sve preminule koji su «primili nagradu koju im je Otac pripravio». Nisu svi oni dignuti na čast oltara, ali su svojim tihim i skromnim životom zavrijedili ući u slavu Božju. Oni su sav svoj život posvetili Bogu služeći drugima s ljubavlju, radeći sitne poslove koje često mi i nismo primijetili i pridavali im važnosti. Ali Bog je to vidio i nagradio.

Na Dušni dan, ili kako znamo reći i Dan mrtvih, najčešće mislimo na svoje najbliže, rodbinu, prijatelje, poznanike. Ukazujemo im pažnju posjećujući grobove, paleći svijeće, molitvama za njih. Ispravljamo propuste koje smo prema njima iskazivali za života ne videći i ne cijeneći ljubav koju su u sebi nosili «prema Bogu i bližnjemu». A «ljubav je, kako kaže sveti Pavao, vrhunac savršenstva». Recimo, svetosti.

SVE ČEŠĆE

Sve češće odlaze prijatelji i znanci,
jednima je život kratak,
drugima bio je dug.

I gle, u treperenju kasnog lišća
na koracima njihovim
već se zatvara
duboke šutnje krug.

A koliko su od života očekivali mnogo
dok ih je kao slamku
u mutnom nosio viru!

O, Bože, utješno sad ih na pragu vječnosti primi
da u okrilju tvome počivaju u miru.

Oni su često ovdje patili danju i noću,
pa ako dobrota tvoja teret im s leđa ne skine,
na čije će rame nasloniti svoju tugu i samoću.

A. Jakšić

Istina o Bleiburgu

06/06/2016 (blog)

640px-Gedenkstätte_für_die_Opfer_des_Massakers_von_BleibBLEIBURG SLIKAurg

U Svibnju mjesecu,
Tisuću devetsto četrdeset i pete,
Odstupne silne kolone,
Svuda nam se prijete,
U koloni ide jedno
Elitno hrvatsko pokoljenje,
Štiteć ga u biegu,
Hrvatsko vojno postrojenje.

Majka svog sina tužno grli,
U povoju ljubeći ga steže,
Hladni proljetni povjetarac,
Oštro zrakom reže,
I tužna žena se pita:
Da li ću opet vidjeti,
Muža, Sina ili Otca,
Najmilijeg svoga voljenog,
Hrabrog branioca?

U plamenu Hrvatska zemlja,
Krv teče kao rijeka,
Ranjenih hrabrih junaka,
Čuje se tiha bolna jeka,
Tužna je to bila tragična seoba,
Ponosne starodrevne nacije,
Iz prastarog častnog doba.

Krvavim prokletim Balkanom,
Tad bijesni grozna oluja,
Masa naroda u koloni,
Povorka kao rijeka buja,
Tužne oči plaču,
I bolnim pokretom prate,
Misleći o rodnom ognjištu,
Dal će da se vrate?

Štekće ubojna strojnica,
Neprekidno bez kraja,
Već u Celju pobiše,
Cvijet našeg naraštaja,
Duž slovenskih cesta,
Visokih šumovitih gora,
Klaonice krvave i strašne,
Velikih krvničkih logora.

Krvava katarza krvlju piše,
Poglavlje krvave povijesti,
Što hrvatski naš narod,
Morao je tada podnesti,
Zbog podle predaje ratnika,
Od Engleske Armije,
Krvnik partizan spreman je bio,
Da nedužne žrtve sve pobije.

I kada posljednji su stigli,
Na Bleiburško Polje,
Dušman strijelja redom,
I bezdušno ubija i kolje,
Ne štedeći ljudi,
Staraca, djece i jadnih žena,
Sve od reda kolje,
Ta gamad crvena.

Sve do današnjeg dana,
Mi palimo svijeće,
Tu počiva nevina mladost,
Mirisno hrvatsko cvijeće,
Ovdje pokraj Vašeg,
Zajedničkog groba,
Ostati će spomen,
Za buduća doba.

Neka Vam je laka,
Ova zemlja tuđa,
Koja s poštovanjem,
Prekrila Vam kosti,
Na Bleiburškom polju,
Nema sad oruđa,
Spomenik se svijetli,
U spomen mladosti.

Topli pozdrav Braćo,
S petog diela svieta,
Gdje i nas razdire,
Tuga, bol i sjeta,
Topli pozdrav sestre,
Što Vam spomen piše,
Molimo se braćo,
Iskreno i tiše.

Nek molitva naša,
Čuje se put neba,
Tihi jecaj majke,
Što utjehu treba,
Vječni spomen za nas,
Toga tužnog dana,
Kad hrvatska mladost,
Bješe bezdušno poklana.

Stog mislimo Braćo,
Na svibanjsko cvieće,
Što pade u rano,
Krvavo Proljeće,
U povijesti Hrvata,
Nek se čvrsto piše,
Krvavih Bleiburga,
Nek ne bude više.

Poetessa
Borac za hrvatsku istinu
Mirjana Emina Majić

Tvoja zemlja

05/10/2016 (blog)

vice-vukov-novo
Vice Vukov

Tu ćeš naći uvijek dom,
srce koje kuca za te,
ruku da te prati,
majku da te shvati,
znat ćeš sve što treba znati.

Znat ćeš kako boli plač
kada tvoja zemlja pati;
ali iza svega
sigurno ćeš znati
što ti znači ovaj kraj.

To je tvoja zemlja, tu sagradi dom,
tu je stari temelj, tu na kršu tvom.
Tuđin i oluje kidali su nju,
al još uvijek tu je sve dok mi smo tu.

Bit ćeš bogat ko i mi,
kralj što ne zna što je kruna,
al na svojoj grudi
ko i ovi ljudi
bit ćeš velik ko i mi.

Hrvatskom vojniku

04/26/2016 (blog)

camo_58VOJNIK HRVATSKI
Zvona zvone neradosnim tonom
s kampanela daleko se čuju
tvoj odlazak bolno najavljuju
zauvik ti danas kažu zbogom.

Puno ih je sada pored tebe
da ti kažu zbogom kao i ja
posve si nas rano napustija
ti si za nas žrtvovao sebe.

Za slobodu naše rodne grude
gazio si hrabro vojnički
kroz Velebit i krš onaj lički
po slavonskoj gazio ravnici.

Na svakoj si bio bojišnici
i branio didovinu staru
prkosio i onom barbaru
okrutno te ubiše četnici.

Slava tebi naš viteze mili
i laka ti crna zemlja sada
teško nama tvoj odlazak pada
anđeli te sebi prihvatili.

Ruža

04/02/2016 (blog)

0001126810_m_0_1uwy0tRUŽA U VRTU
Još mirišeš u avliji
ispred kuće pod prozorom
ki što si i mirisala.

Dok te moji najmiliji
zalivaju ranom zorom
za miris ti kažu hvala.

Rasti,cvati i miriši
i nikad mi ne uveni
vitru,suncu a i kiši
odolit će cvit maleni
mirisati uvik meni.

U kamenu

03/12/2016 (blog)

STABLO
Izgleda tako ali ipak nije
to nije nikakvo bespuće
i tu se živi i iza se krije
selo,put do moje kuće.

A moji dragi i meni znani
oh da li su još svi tamo
mi rastašmo se al ne lani
selo svoje ja ostavih davno.

Vi ptice drage glasa umiljata
pjevajte dalje lijepo svima
pozdravite mi sestru i brata
i druge ako ih još tamo ima.

Đoka i čika Paja

01/10/2016 (blog)

balaševićĐORĐE BALAŠEVIĆ
ĐORĐE BALAŠEVIĆ

Sićam se kao da je jučer bilo.Osoba s mornarskom kapom na glavi,onda je nosio šubaru,prodavao je jabuke na tržnici u Drnišu.Jabuke su bile uvezene iz Srbije a njega smo zvali Đorđević.Tako se barem sam narodu predstavljao.Eto,kasnije je uspio na drugi način a u ono vrime komunizma i titoizma je bilo štošta moguće samo ako si partiju hvalio.Đoka bi lukav.

Bilo koje tvoje melodije
kad ih čujem na nekoj stanici
drage su mi sada ki i prije
za zaplakat dođe mi guzici.

drnis-trznica
Iznad je tržnica u Drnišu na kojoj bi Đoka u ono vrime tandrkao po cili dan.

Na tržnici u Drnišu obitavao je
i neki čika Paja uz svoj vrtuljak
da ušićiri onda barem koji dinar
zavodio je šalu taj skromni čovičuljak.

Na igru vrtuljka pozivao bi vičući
hajte čiki za mleko,čiki za mleko
i najviše su igrala školska dica
a srića ih poslužila vrlo rijetko.

Taj tamnoputi Paja bi iz Srbije
a stanovao nedaleko u gradu Kninu
i znao je dolaziti na derneke
u moje Miljevce i u Prominu.

Igru na tri karte koju je lukavo vodio
teškom bi ju mukom netko slučajno dobio
jednom te pusti da igru ipak dobiješ
da bi te kasnije igrom potpuno slomio.

Kad bi vidio da gubiš puno
ipak bi te na to upozorio
dosta i da nisi igrao sa menom više
i daščice kao neki otrov za muve
ljubazno bi narodu liti često nudio
eto,tako to kod tamnoputog čike Paje biše.

Kamena suza rumena

01/08/2016 (blog)

suza-rumena-kamen
Među škrape, među stijene
Posadimo lozu sine
Čovjek sadi, a Bog plaća
Uvijek mi je pričao ćaća.

Pa se kupaj u svom znoju,
Nemoj mislit na nevolju,
Prekriži se, reci amen,
Neka te rani škrti kamen.

Niz kamen se suza cijedi
I niz obraz moga ćaće,
Svaka kaplja zlata vrijedi
Kad se kopa i otače.

Od radosti srce kuca
svako zrno kao zlato sije
na toj žegi tvrdi kamen puca
dok se brdsko srce grije.

Tvrdi žulji od mace i poluge
Od motike i od orme druge
Kopam, krčim, klonem svako veče
Brdska krv mi u žilama teče.

U proljeće kada pune bura
Runi lozu i pomiče koce
Ali čuva ova zemlja štura
Iz kamena otrgnute doce.

Iz kamena suza je rumena
Vina je malo, ali grije uši
Sadit lozu u svaka vremena
Domaćinu oduvijek je u duši.

kamenica
Stvoriti ovo iznad je tražilo truda i znanja a svi tomu nisu višti bili
pronaći,odlomiti i dovući stijenu,a koliki samo put za to su prevalili
ti marljivi,neumorni naši didovi,pradidovi,virujući u se i u Boga
neka im je slava,počivali u miru,ponos su mista i roda svoga.

 
© 2013 Mirko Malenica
Sva prava pridržana.